Select Page

Nacionalna Konferencija

CAP pomagača

 

Svake godine nastojimo barem jedanput okupiti CAP pomagače i pomagačice iz cijele Hrvatske na jednom mjestu kako bi se imali priliku upoznati, izmijeniti iskustva iz prakse, dobre i loše primjere, naučiti nešto novo, ali prije svega da ojačamo CAP mrežu.

Sljedeća konferencija održati će se u Rijeci u rujnu 2020., a o dosadašnjim Konferencijama možete pročitati u nastavku.

Nacionalna konferencija, Rijeka (online) 2020.

Radi pogoršane epidemiološke situacije, 2020. godine Konferencija  se prvi puta održala u dva dijela. Prvi dio bio je namijenjen samo za Županijske koordinatorice programa koje su se okupile u Rijeci kako bi napravili plan prilagodbe CAP kurikuluma za provedbu istog u situaciji u kojoj se nastava održava u drugačijim i otežanim uvjetima. Osim toga, naparvljen je i plan rada na drugom dijelu konferencije na kojem će se okupiti CAP pomagačice kako bi im se izložio prijedlog prilagodbe i kako bi se od njih dobila povratna informacija u vidu njihovih komentara, ideja i prijedloga.

 Izvještaj o provedbi drugog dijela konferencije u nastavku:

Provedba programa prevencije nasilja sad je važnija nego ikad prije

Zagreb, 25. studenog 2020. – Rad na jačanju otpornosti djece i njihovog mentalnog zdravlja u vrijeme zdravstvene krize još je važniji nego inače, zaključak je pete konferencije CAP pomagača Republike Hrvatske, održane proteklog vikenda u povodu Međunarodnog dana djeteta, prvi put online. Konferencija je okupila 130 odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika koji diljem Hrvatske provode program CAP (Child Assault Prevention) usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba.

Kroz program se predano radi na smanjenju ranjivosti djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja, a u Hrvatskoj ga provodi Udruga roditelja „Korak po korak“.

„Ove godine svjedočimo prilično silovitom mijenjanju naših životnih navika. Iznenadne i neočekivane promjene u obiteljskim i radnim obrascima postale su neizbježne, a to pak predstavlja izvor stresa za većinu ljudi. Strah i neizvjesnost emocije su koje mnogi proživljavamo, a shodno tome, i reakcije na takve snažne emocije i nošenje s njima nisu svima jednako uvjetovane. Psihičko zdravlje i mentalna stabilnost stoga su stupovi obrane od neprimjernog nošenja sa stresom koje nažalost nerijetko rezultira nasiljem. Odgovornost je društva da prevenira svako nasilje, a u fokusu naše Udruge svakako je nasilje nad djecom. Mi smo ti koji u svom svakodnevnom radu s djecom trebamo i možemo prepoznati znakove zlostavljanja i nasilja te činiti sve što je u našoj moći da osiguramo pravodobnu prevenciju“, naglasila je Silvija Stanić, izvršna direktorica Udruge roditelja „Korak po korak“.

Tako je i glavni fokus ovogodišnje konferencije, održane online u skladu sa svim uputama i propisanim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, bio kreirati plan provedbe i prilagodbe postojećih kurikuluma u pojačanim epidemiološkim uvjetima, kao i predstaviti inovativne, digitalne alate za provedbu preventivnih programa.

Upravo su se oni tijekom ove godine pokazali izuzetno bitnim čimbenicima za kontinuitet i uspjeh programa.

Važnost rada na mentalnom zdravlju s djecom i mladima te rada na jačanju otpornosti djece u vrijeme zdravstvene krize istaknula je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih. Naglasila je da su upravo odgojno-obrazovni djelatnici i udruge civilnog društva fokalne točke za savjetovanje, edukaciju i pomoć kod brige o mentalnom zdravlju i jačanju otpornosti djece i mladih u vremenu bez presedana u kojem se trenutno nalazimo.

Tijekom drugog dana konferencije Đuro Gavran, autor dokumentarnog filma „Jedna od nas“ koji govori o reakcijama društva na seksualno zlostavljanje djece, predstavio je edukativnu kampanju koja prati film i u koju su uključeni i predstavnici Udruge roditelja „Korak po korak“.

Pozvao je i CAP pomagače da mu se pridruže u razgovorima koji će biti organizirani nakon projekcija filma kao stručnjaci kojima će se moći obratiti svi oni koji žele razgovarati, dobiti podršku ili saznati kako prijaviti nasilje.

Nakon više od dvadeset godina aktivne provedbe programa u cijeloj državi, CAP program i dalje nastavlja sa svojim aktivnostima te sada još više i snažnije nastoji zagovarati pravo svakog djeteta da bude SIGURNO od nasilja, JAKO u obrani sebe i drugih te SLOBODNO da izrazi svoja mišljenja te uživa u svom djetinjstvu. Konferencija je još jednom pokazala kako se CAP pomagači zaista mogu smatrati svojevrsnim dijelom elite obrazovnog sustava jer godinama aktivno i sustavno rade na sprječavanju i prevenciji svih oblika zlostavljanja nad i među djecom i mladima.

Nacionalna konferencija, Split 2019.

Bez sustavnog pristupa ne možemo govoriti da činimo sve kako bismo zaštitili djecu

Split, 05. travnja 2019. – U organizaciji Udruge roditelja „Korak po korak“ 4. konferencija CAP pomagača i pomagačica Republike Hrvatske u Splitu je okupila stručnjake uključene u projekt CAP (Child Assault Prevention). CAP je program usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba, a nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

 Na konferenciji je istaknuto kako i nakon 20 godina provođenja CAP-a, program ide dalje kako bi osigurao potrebnu pomoć najosjetljivijim skupinama u našem društvu – djeci i mladima. Temeljitim i interdisciplinarnim pristupom, povezivanjem stručnjaka, institucija, udruga, ali i lokalne vlasti u borbu protiv nasilja te edukacijom mladih može se izgraditi bolja budućnost.

 

„Zastrašujući događaji nasilja nad djecom kojima smo nedavno svjedočili u jednom su trenu suočili cijelu javnost s poražavajućom istinom o stanju društva u kojem živimo. Odgovornost je društva da prevenira svako nasilje, a odgojne i obrazovne institucije sustavnim pristupom mogu utjecati na prevenciju zlostavljanja djece. To društvo nije nitko drugi nego mi sami, pojedinci koji smo u svom radu svakodnevno s djecom i trebamo i možemo prepoznati znakove zlostavljanja i nasilja. Nasilje nad djecom je itekako prisutno u društvu i upravo se kroz ove institucije edukacijom i informiranjem može suzbiti količina nasilja među vršnjacima te zaštiti djecu. A dokle god postoji makar jedno nezaštićeno dijete, mi ćemo kroz Udrugu i dalje raditi te pružati potporu najugroženijima“, naglasila je Silvija Stanić, izvršna direktorica Udruge roditelja „Korak po korak“.

 

Program konferencije posvećen je i obilježavanju 20 godina provedbe CAP programa prevencije nasilja nad djecom prikazom razvoja programa i stečenih iskustava. Psihologinje Gorana Hitrec i Marina Trbus su prvi dan konferencije donijele pregled prvih 20 godina, dok je Kristijan Orešković, koordinator projekta i programa iz Udruge roditelja „Korak po korak“ drugi dan predstavio viziju sljedećih 20 godina CAP-a.

 Glavni subjekti ove konferencije su djeca pa su i oni sami dali pogled iz svog kuta. Tako su predstavnici Dječjeg gradskog vijeća Grada Splita te Dječjeg foruma „Splitska dica“ predstavili svoj rad i program te dodatno naglasili kako, da bi sustav funkcionirao i oni moraju biti uključeni u aktivnosti i program CAP-a.

Prof.dr.sc. Ivica Puljak u svom je predavanju istaknuo kako potreba za učenjem i znanjem širi vidike. Znanost na koncu oblikuje djecu i mlade, daje im širu perspektivu te na ih motivira da i sami budu bolji ljudi.

 Na centralnom panelu u raspravi o sustavnosti prevencije u školama raspravljale su dr.sc. Arijana Mataga Tintor, predstavnica Grada Velike Gorice,  Sanela Talić, koordinatorica prevencijskih programa slovenskog Instituta za istraživanje i razvoj te Ivana Vidović, stručna suradnica, pedagog mentor iz Osnovne škole Domovinske Zahvalnosti iz Knina. Raspravu je moderirala Marina Trbus, a zaključeno je kako do sustavnosti prevencije nasilja u odgojno obrazovnim ustanovama možemo doći ako uključimo sve važne dionike. Prije svega na roditelje koji su važni da pomognu djeci prinijeti norme i vrijednosti koje uče i u školi. CAP pomagači važni su jer kao „krema“ odgojno-obrazovnog sustava podršku mogu pronaći u drugim kolegicama u školama/vrtićima.  Zajedno sa stručnim suradnicima svi oni mogu postati prevencijski lideri u svojoj školi, ali i lokalnoj zajednici. 

 

Ovogodišnja manifestacija ima i međunarodni karakter pa je tako Mateja Štirn s ISA instituta iz Ljubljane predstavila slovenske primjere dobre prakse provođenja CAP-a te predstavila rezultate nacionalnog istraživanja o učestalosti i iskustvima vršnjačkog i seksualnog nasilja u osnovnim školama.

 

Stručnjaci uključeni u program CAP su na mnogobrojnim radionicama i prezentacijama okupljenima predstavili svoje aktivnosti. Tako je Dijana Toljanić iz Osnovne škole Podmurvice i Rijeke predstavila prikaz dobre prakse provedbe CAP programa u školi dok su Gordana Šimunković sa Sveučilišta u Rijeci, dr. med. Miro Benčić te dr.med. Mario Cvetko iz Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Zaprešić govorili o uključenosti u TeenCAP program i činjenju nasilnog ponašanja, osjećaju sigurnosti u i izvan školskog okruženja, reakcijama na nasilno ponašanje i samopoštovanje kod učenika Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića.

Marija Maljković iz Osnovne škole Eugena Kumičića iz Velike Gorice govorila je o prevenciji nasilja u radu školskog psihologa.

 Dalma Luketin i Asja Podrug iz Dječjeg vrtića Kaštela predstavile su provođenje CAP-a u dječjem vrtiću Kaštel Sućurac, dok su Ivana Piličić, Vesna Šeremet i Marina Zajčić predstavile aktivnosti u Dječjem vrtiću Ivanić Grad, Ela Ćoso iz Dječjeg vrtića Omiš istaknula je važnost CAP-a kao načina života i kulture vrtića.

Maja Lipanović iz splitskog Obiteljskog centra na primjeru studije slučaja Grada Splita ukazala je na ulogu Obiteljskog centra u području nasilnih ponašanja u zajednici, a Tamara Dubrović i Ivanka Pejić iz riječkog Centra za odgoj i obrazovanje prikazale su Radionice „Malog“ CAP-a s učenicima s poremećajem iz spektra autizma.

 

Ovogodišnja CAP konferencija održana je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Agencije za odgoj i obrazovanje te Grada Splita.

Nacionalna konferencija, Gospić 2018.

                     Nasilje nad djecom i dalje se često ne prijavljuje

 Zagreb, 11. svibnja 2018. – S naglaskom na aktivnom zalaganju za prevenciju nasilja u lokalnoj zajednici, Udruga roditelja „Korak po korak“ organizirala je 3. konferenciju CAP pomagača i pomagačica Republike Hrvatske. CAP projekt (Child Assault Prevention) provodi se u Hrvatskoj već gotovo dvadeset godina i usmjeren je na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba i djeci poznatih odraslih osoba, a ovogodišnja je konferencija, treća po redu, krajem travnja održana u Gospiću. Tijekom cijele konferencije kroz izlaganja je istaknuta važnost povezivanja različitih stručnjaka te lokalne vlasti, institucija i organizacija jer je za eliminaciju nasilja nad i među djecom potreban angažman cjelokupne zajednice.

 

„Brojke iz Statističkog pregleda temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2016. godini MUP-a na razini države, pokazuju 960 prijavljenih slučajeva povrede djetetovih prava i 638 kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, što je poražavajuće. Međutim, iskustva s terena pokazuju da nasilja ima i mnogo više od onoga što se prijavi. Događa se da djeca dugo trpe prije nego što se reagira i rješava problem, a i kad nasilje bude prijavljeno, postupci ispitivanja traju predugo i djeca moraju nekoliko puta svjedočiti, što je u suprotnosti s njihovim najboljim interesom i ponovno ih se viktimizira. Nakon gotovo dvadeset godina provedbe CAP programa, naša borba protiv nasilja nad djecom ide dalje, jer nemamo drugog izbora nego udružiti snage na svim razinama kako bismo potaknuli zajednicu na sprečavanje nasilja nad ljudima, a posebno zlostavljanja djece“, istaknula je Marina Trbus iz Udruge roditelja „Korak po korak“, psihologinja i voditeljica CAP programa.

 U okviru konferencije predstavljeni su novi alati za rad s djecom na prepoznavanju i prijavljivanju nasilja – leci i brošure za mlade i roditelje, slikovnice i didaktički materijali. Prikazani su i rezultati evaluacije TeenCAP programa koji pokazuju da utječe na povećana znanja kod mladih o različitim oblicima seksualnog nasilja te razvoj samopouzdanja i asertivnosti u zauzimanju za svoja prava i prava svojih vršnjaka.

 Na konferenciji su svoj doprinos dali brojni stručnjaci u području rada s djecom. U svom izlaganju Prevencija nasilja među djecom i mladima u Ličko-senjskoj županiji: rezultati istraživanja i provedbe programa doc. dr. sc. Anela Nikčević Milković i prof. Denis Jurković sa Sveučilišta u Zadru istaknuli su da je 29 % djece i mladih, dakle svako treće dijete, u gradskim naseljima izrazilo da se osjećaju kao žrtve vršnjačkog nasilja što je, prema izlagačima, sukladno i nacionalnom prosjeku. Isto tako, zabrinjavajući su podaci provedenog istraživanja koji su ukazali da su 2 i više sata provedeni ispred računala vrlo značajni čimbenici u mogućnosti  da dijete postane žrtva nasilja putem interneta. Izlagači su naveli da je za prevenciju vremena provedenog ispred računala ključna edukacija za provedbu smislenog slobodnog vremena te kvalitetno vrijeme provedeno s obitelji i rodbinom što se pokazalo kao zaštitni čimbenik.

 U izlaganju na temu Kako od riječi u djela na razini zajednice (procjena-programi-evaluacija) dr. sc. Arijana Mataga Tintor, savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade u gradu Velikoj Gorici, predstavila je važnost poštivanja prava djece u njihovom neposrednom okruženju – zajednici, poštujući nacionalne politike, a posebno lokalne politike i programe koji se trebaju temelji na procjeni potreba. Naglasila je da su djeca naš posao i da on treba odgovarati na specifične potrebe djece i obitelji. Također, naglasila je važnost ulaganja u djecu, posebno djecu iz ranjivih skupina i u riziku od siromaštva i isključenosti, i to od najranije dobi, još u vrtiću. Prikazala je i primjere dobre prakse uključivanja i participacije djece u rad i život Velike Gorice.

 Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velike Gorice, prikazala je rad te institucije, nažalost jedine u Hrvatskoj kojoj je cilj odgovarati na potrebe najmlađih sugrađana i njima važnih odraslih kroz razvoj programa za vrtićki i školski uzrast te specifične potrebe djece različitih uzrasta. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje programa za slobodno vrijeme kao što su programi za mlade kuhare te programi za stresnije razdoblje u životu djece i mladih poput polaska u školu, prelaska u 5. razred ili polaska u srednju školu.

 Revidirani TeenCAP kurikulum predstavile su psihologinje Gorana Hitrec i Marina Trbus, ukazujući na potrebu da se program izvodi sukladno potrebama mladih te da se lakše provodi unutar satnice razrednika. Sudionici, odnosno TeenCAP pomagači, svojim su komentarima doprinijeli kvalitetnijoj raspravi te završnoj izradi novog, modernijeg kurikuluma. U radioničkom dijelu sudionici su imali priliku vidjeti poster-prezentacije te čuti predavanja i predstavljanja različitih primjera dobre prakse, u kojima su sudjelovali predstavnici obrazovnih ustanova iz cijele Hrvatske.

 

Treća CAP konferencija održana je u partnerstvu s Gradom Gospićem, suradnji s Kulturno Informativnim Centrom Gospić te  podrškom s terena od CAP koordinatorica za Ličko-senjsku županiju – Lidije Bregant Jelić i Vesne Orešković.

Nacionalna konferencija, Zagreb 2017.

 Zagreb, 25. travnja 2017.

Udruga roditelja „Korak po korak“ danas i jučer u Zagrebu uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske održala 2. CAP Konferenciju „Vrijeme da zaustavimo nasilje nad djecom“. Susret je okupio stručnjake iz cijele Hrvatske koji su aktivno uključeni u CAP (Child Assault Prevention) program, usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba. Program nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

Naime, nacionalno epidemiološko istraživanje   provedeno tijekom 2012. godine, na uzorku od 3.644 djece u dobi od 11,13 i 16 godina utvrdilo je prevalenciju, odnosno izloženost djece nasilju tijekom života. Rezultati su zabrinjavajući:

– 72,3% djece do 16 godine svog života bude izloženo tjelesnom kažnjavanju,

– 40,7% djece do 16 godina svog života bude izloženo tjelesnom zlostavljanju

– 10,8%, odnosno 1 od 10 djece bude izloženo nekom obliku seksualnog zlostavljanja.

Ovi podaci nas upućuju da u razredu od 30 učenika, 20 njih ima iskustvo tjelesne sile kao odgojnog postupka, dok gotovo svaki drugi bude žrtva teških oblika fizičkog nasilja kao što je udaranje otvorenim dlanom/šamarom/šakom ili nekim predmetom.

Ovo su sažeti podaci, međutim, od ovoga još više zabrinjava da sve više studija pokazuje da su zapravo od samog nasilja, posljedice nasilja nad djecom najrazornije . Naime, takva djeca sklonija su rizičnim ponašanjima kao što su: maltretiranje, laganje, varanje, bježanje s nastave/markiranje, te drugim složenim problemima u ponašanju.

„Ovu konferenciju organiziramo kako bismo okupili stručnjake i ukazali na programe koje sustavno provodimo u cilju rješavanja problema nasilja nad djecom i mladima. Jedan je od tih programa i CAP program primarne prevencije nasilja nad i među djecom u vrtićima, školama i centrima za odgoj i obrazovanje, koji od 2000. godine kao regionalni trening-centar za Hrvatsku provodimo u gotovo svim županijama. U tih smo 16 godina ovim visokokvalitetnim programom obuhvatili gotovo 80.000 djece, 50.000 roditelja i 18.000 djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, u čemu nam veliku podršku pružaju CAP pomagači koji provode program iz godine u godinu u svojim ustanovama i na taj način doprinose zaštiti djece od nasilja. Na ovoj se dvodnevnoj konferenciji prisjećamo svega što smo zajedno dosad postigli, ali i predstavljamo nove programe i projekte. Posebno ističemo da smo tijekom prošle i ove godine proveli evaluaciju učinka CAP programa verzije za mlade koja je jasno pokazala da TeenCAP program ima učinak na znanje o vlastitim pravima, samopouzdanje te znanje i stavove o uznemiravanj/zlosotavljanju. Primjerice, mladi u većem postotku nakon provedbe programa prepoznaju oblike seksualnog uznemiravanja te se time ipovećava vjerojatnost da bi isto prijavili. Slično, od 12 pokazanih strategija prevencije/obrane pd uznemiravanja/zlostavljanja, mladi su naučili čak 11 a to ohrabruje za nastavak i širu primjenu programa pojasnila je Marina Trbus, voditeljica CAP programa iz Udruge roditelja „Korak po korak“.

Tijekom rasprave zaključeno je da više nije pitanje da li je potrebno prijaviti nasilje što vrlo ohrabruje, već je pitanje, kako to izvesti na način da se ono radi u najboljem interesu djeteta. Kako bi se to postiglo, potrebno je raditi na vještinama prijave kod učitelja, odgajatelja i roditelja. Sudionice i sudionici Konferencije su zaključili da je CAP program vrlo kvalitetan te da osim što osnažuje djecu, osnažuje i odrasle da se suprostave svima koji su u društvu nasilni i represivni.

Dodatno, Konferencija je doprinos Održivim ciljevima Ujedinjenih naroda te gdje je jedan od ciljeva: mir, pravda i snažne institucije te Europi 2020 kako bi se stvorili uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. U sklopu panela Lidija Pavić Rogošić, direktorica udruge ODRAZ i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora detaljnije je predstavila koncept održivog razvoja, poveznice Milenijskih ciljeva te održivih ciljeva kao i Europskih politika. Snježana Krpes iz Saveza Društava Naša Djeca predstavila je Kampanju koje je njihova organizacija razvila u suradnji s brojnim osobama iz javnog života koja ima za cilj širu javnost informirati o 17 održivih ciljeva UN-a za razdoblje do 2030. godine. Zaključno kroz izlaganje Marine Trbus, voditeljice CAP programa i prikaz UN Kampanje za eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom do 2030. godine raspravljale su se mogućnosti doprinosima ovim politikama i kampanjama na lokalnoj razini.

Nacionalna konferencija, Zagreb 2016.

Udruga roditelja “Korak po korak” 24. i 25.04. uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, održala je 2. CAP Konferenciju

“Vrijeme da zaustavimo nasilje nad djecom“.

Konferencija se održala u Kući Europe u Zagrebu. Susret je okupio stručnjake, odgojno obrazovne djelatnike iz cijele Hrvatske koji su aktivno uključeni u CAP (Child Assault Prevention) program, usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba. Program nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

Konferencija je bila posvećena analizi provedbe u 2016. godini te uspjehu programa u 16 godina provedbe diljem države gdje smo u 16 godina obuhvatili gotovo 80.000 djece, 50.000 roditelja i 18.000 djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, ali i planiranju širenja i daljnje provedbe programa s ciljem doprinosa smanjenju nasilja nad i među djecom.

Također, predstavljeni su i neki noviteti kao što je modernizacija praćenja provedbe kroz CAPIS bazu koju je u sklopu diplomskog rada izradio student Fakulteta elektrotehnike i računarstava, Željko Baranek pod mentorstvom doc.dr.sc. Igora Mekterovića.

Posebno je na Konferenciji istaknuta provedba evaluacije CAP programa, točnije evaluacija koju su ispunjavali roditelji te evaluaciji učinka CAP programa verzije za mlade.

Evaluaciju roditeljskih upitnika predstavile su Martina Podobnik i Nikol Agatić, aspolventice studija socijalnog rada i volonterke Udruge roditelja “Korak po korak”. Analizirale su 600 protokola koji su pristigli iz cijele Hrvatske. Kvalitativnom analizom utvrđeno je da roditelji CAP program vide kao osnažujuć za djecu, da podiže njihove vještine zauzimanja za sebe i obrane od različitih oblika nasilja. Zanimljiv je bio nalaz da roditelji nisu prepoznavali problem prisutnosti nasilja te su bili izrazito iznenađeni nalazima istraživanja koji govore o velikoj prisutnosti nasilja nad i među djecom. Roditelji izražavaju da im je CAP pomogao da lakše razgovaraju s djecom o temi nasilja i kako ga riješavati.

Evaluacija učinka CAP programa koju je Udruga roditelja “Korak po korak” provela koja u suradnji sa Udrugom ProMa jasno je pokazala da TeenCAP program ima učinak na znanje o vlastitim pravima, samopouzdanje te znanje i stavove o uznemiravanj/zlosotavljanju. Primjerice, mladi u većem postotku nakon provedbe programa prepoznaju oblike seksualnog uznemiravanja te se time ipovećava vjerojatnost da bi isto prijavili. Slično, od 12 pokazanih strategija prevencije/obrane pd uznemiravanja/zlostavljanja, mladi su naučili čak 11 a to ohrabruje za nastavak i širu primjenu programa. U evaluaciji učinka TeenCAP programam sudjelovale su škole na području Zagreba, OŠ StenjevecOŠ F. GalovićaOŠ Tituša Brezovački i OŠ Trnsko. Udruga se ovim putem zahvaljuje i volonterki Teni Koski na velikom doprinosu u implementaciji evaluacije, kao i svim CAP pomagačicama u navedenim školama te njihovim ravnateljima te naravno osoblju škola, roditeljima i djeci koji su sudjelovali u evaluaciji. Posebna zahvala dr.sc. Martini FerićLani Juranić te Aleksandri Banić iz Udruge ProMa koje su nebrojene sate provele u analizi podataka provedene evaluacije.

Tijekom rasprave zaključeno je da više nije pitanje da li je potrebno prijaviti nasilje što vrlo ohrabruje, već je pitanje, kako to izvesti na način da se ono radi u najboljem interesu djeteta. Kako bi se to postiglo, potrebno je raditi na vještinama prijave kod učitelja, odgajatelja i roditelja. Sudionice i sudionici Konferencije su zaključili da je CAP program vrlo kvalitetan te da osim što osnažuje djecu, osnažuje i odrasle da se suprostave svima koji su u društvu nasilni i agresivni. Jedna sudionica je zaključila: Kad ne znaš što da radiš i kako da se suprostaviš nasilniku, pogledaj u udžbenik CAP-a, tamo su svi odgovori što su prisutni pozdravili velikim pljeskom.

Dodatno, Konferencija je doprinos Održivim ciljevima Ujedinjenih naroda te gdje je jedan od ciljeva: mir, pravda i snažne institucije te Europi 2020 kako bi se stvorili uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. U sklopu panela Lidija Pavić Rogošić, direktorica udruge ODRAZ i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora detaljnije je predstavila koncept održivog razvoja, poveznice kroz Milenijske ciljeve te Europske politike koje namjeravaju ugraditi ove ciljeve održivog razvoja pod svoje ciljeve i aktivnosti te platforme. Snježana Krpes iz Saveza Društava Naša Djeca predstavila je Kampanju koje je njihova organizacija razvila u suradnji s brojnim osobama iz javnog života koja ima za cilj širu javnost informirati o 17 održivih ciljeva UN-a za razdoblje do 2030. godine. Zaključno kroz izlaganje Marine Trbus, voditeljice CAP programa i prikaz UN Kampanje za eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom do 2030. godine raspravljale su se mogućnosti doprinosima ovim politikama i kampanjama na lokalnoj razini.

Svi sudionici i sudionice Konferencije izrazili su svoje veliko zadovoljstvo sadržajem i raspravom Konferencije te iskazali još veću motivaciju za nastavak rada u CAP programu s ciljem da sva djeca budu sigurna, jaka i slobodna. Također, usuglašeno je da će se tijekom 2017. i 2018. godine snažnije raditi na 2. cilju CAP programa:

Potaknuti lokalnu zajednicu da sprječavanje nasilja među ljudima, a posebno zlostavljanja djece, prepozna kao svoj važan cilj i nastojanje,  a što je sukladno i ciljevima održivog razvoja.

Nacionalna konferencija, Zagreb 2015.

Zabrinjavajuća statistika – sedamnaest posto mladih koristit će tjelesno kažnjavanje u odgoju svoje djece

Zagreb, 19. ožujka 2015. – Unatoč relativno dobrom okviru Republike Hrvatske koji definira mehanizme zaštite djece, više različitih istraživanja ukazuje na poražavajuće statističke podatke koji se tiču nasilja nad djecom u Hrvatskoj. Tjelesno kažnjavanje djece zakonom je zabranjeno, no nasilje nad djecom i dalje je raširen problem. Najčešće se reagira samo na teško nasilje, a rijetko na druge oblike, primjerice psihičko ili elektroničko nasilje. U istraživanju koje je prošle godine Udruga roditelja „Korak po korak“ provela na uzorku od gotovo 6.000 ispitanika pokazalo se da čak 76,5 posto mladih procjenjuje da se njihovim vršnjacima dogodilo da ih je netko u obitelji udario, a 17 posto mladih navelo je da će, kad budu roditelji, koristiti tjelesno kažnjavanje kao odgojnu metodu. Na taj se podatak nadovezuje i činjenica da su brojna istraživanja utvrdila da postoji poveznica između međuvršnjačkog nasilja i iskustva nasilja u obitelji, odnosno da djeca koja doživljavaju nasilje u obitelji, češće čine nasilje prema vršnjacima, kao i da djeca koja doživljavaju tjelesno zlostavljanje češće doživljavaju i psihičko.

Iz Udruge roditelja „Korak po korak“ upozoravaju i da roditelji i djeca nisu dovoljno educirani o problemu nasilja, što pokazuje i podatak iz istraživanja prema kojem 62 posto roditelja i 42 posto mladih nikad nisu bili na nekoj od edukacija na temu nasilja. Zabrinjava i podatak da svega 68,3 posto djelatnika škola i 62,3 posto djelatnika vrtića izražava da zna za zakonsku obvezu prijavljivanja kršenja prava djece. Nnasilje u vrtićima i školama samo se ponekad prijavljuje jer djelatnici procjenjuju da sami mogu riješiti situaciju, smatraju da su posljedice prijave štetnije od posljedica nasilja, ne vjeruju u učinkovitost sustava ili se boje komplikacija sa sudom.

Na ove činjenice Udruga roditelja „Korak po korak“ podsjeća u okviru organizacije prvog susreta CAP pomagača, koji se održava danas i sutra u Zagrebu uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske. Susret okuplja stručnjake aktivno uključene u CAP (Child Assault Prevention) program, usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba. Program je zaštićeno intelektualno vlasništvo Međunarodnog centra za prevenciju napada (The International Center for Assault Prevention – ICAP, New Jersey, USA), a nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

„Ovu konferenciju organiziramo kako bismo okupili stručnjake i ukazali na programe koje sustavno provodimo u cilju rješavanja problema nasilja nad djecom i mladima. Jedan je od tih programa i CAP program primarne prevencije nasilja nad i među djecom u vrtićima, školama i centrima za odgoj i obrazovanje, koji od 2000. godine kao regionalni trening-centar za Hrvatsku provodimo u gotovo svim županijama. U tih smo 15 godina ovim visokokvalitetnim programom obuhvatili 73.906 djece, 49.336 roditelja i 16.905 djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, u čemu nam veliku podršku pružaju CAP pomagači koji provode program iz godine u godinu u svojim ustanovama i na taj način doprinose zaštiti djece od nasilja. Na ovoj se dvodnevnoj konferenciji prisjećamo svega što smo zajedno dosad postigli, ali i predstavljamo nove programe i projekte koji su proizašli ili se izravno naslanjaju na CAP program, poput primjerice projekta #DeleteCyberbullying“, pojasnila je Marina Trbus, voditeljica CAP programa iz Udruge roditelja „Korak po korak“.

Program #DeleteCyberbullying predstavljen je u okviru CAP konferencije kroz seminar o sigurnosti od nasilja na internetu, a Udruga roditelja „Korak po korak“ provodi ga od 2014. godine u suradnji s Konfederacijom obiteljskih organizacija u EU (COFACE). Cilj je tog projekta educirati mlade, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o načinu sigurnog korištenja interneta i društvenih mreža za što, pokazuju rezultati različitih istraživanja, postoji velika potreba. U Hrvatskoj 98 posto mladih ima pristup internetu, dok 96 posto ima profil na Facebooku, pri čemu u prosjeku poznaju samo 30 posto onih s kojima su povezani kao prijatelji preko te društvene mreže, što ostavlja golem prostor za seksualno uznemiravanje ili podvođenje. Više od 60 posto mladih navodi da roditelji nemaju nadzor nad onim što rade na internetu kao i da im ne ograničavaju vrijeme na mreži, a 44 posto njih nikad ne razgovaraju s roditeljima o tome što rade online.

Udruga roditelja „Korak po korak“ ističe da u rješavanju problema nasilja ključnu ulogu ima sustav, za čije su funkcioniranje bitna sredstva koja se izdvajaju za prevenciju, ranu intervenciju, ali i podršku žrtvama te tretman počinitelja. U brojnim su nacionalnim strategijama i planovima jasno naznačeni potreba i načini da se osiguraju dostatna sredstva, međutim i dalje nedostaje stručnog kadra, tehničkih uvjeta i financijskih sredstava. Primjerice, u Hrvatskoj se za obrazovanje i znanost izdvaja samo 3,6 posto BDP-a, za razliku od europskog prosjeka koji iznosi 18 posto.

Za što efikasniju borbu protiv nasilja nad mladima nužno je uspostaviti neke od ključnih mehanizama, kao što su izrada jedinstvene baze i definiranja načina prikupljanja podataka i primjena mjera i programa na temelju procjene potreba. Potreban je veći broj stručnjaka, ali i njihova redovita edukacija, specijalizacija i supervizija. Poduzete mjere i akcije moraju biti evaluirane, a sve spomenute aktivnosti moraju se financirati.