Motoričke vještine povezane su s učenjem u ranom djetinjstvu. Motoričke vještine nisu samo pokreti, one također uključuju i kognitivne procese koji dovode do pokreta. Svi ljudi imaju grubu i finu motoriku.
Gruba motorika koristi velike mišiće u tijelu kako bi omogućila ravnotežu, koordinaciju, vrijeme reakcije i fizičku snagu, tako da ljudi mogu raditi veće pokrete, poput hodanja, trčanja i skakanja.
Fine motoričke vještine uključuju koordinaciju pokreta malih mišića potrebnih za zadatke poput crtanja, govora, pisanja, rezanja škarama, sviranja instrumenta itd. Gruba motorika je važna u dječjem razvoju društvenih kompetencija u predškolskoj dobi i školi, uključujući bavljenje sportom, igre i društvene aktivnosti . Fine motoričke vještine više su povezane s akademskim uspjehom.
Istraživači ističu tri međusobno povezana kognitivna procesa tijekom motoričke procjene: motoričku koordinaciju, izvršnu funkciju i vidno-prostorne vještine. Kada djeca izvode motoričke radnje, moraju biti usredotočena i biti sposobna preusmjeriti svoju pažnju i spriječiti neprilagođene pokrete kako bi ispunila svoje ciljeve. Vizuoprostorne vještine uključuju opažanje prostornih odnosa, vizualizaciju objekata korištenjem kognitivnih prikaza u 2D ili 3D prostoru i manipuliranje tim prikazima. Vizualna obrada i fina ručna kontrola važni su dijelovi školske izvedbe, posebno u STEAM područjima. Neke motoričke vještine, poput vizualno-prostorne obrade, uključene su u učenje specifično za domenu, poput matematike. U nekim su studijama djeca s finom motorikom u razredu, prema ocjenama svojih učitelja, imala učinkovitiju pažnju i izvršnu funkciju.
Općenito uspješno ponašanje u razredu složeno je i zahtijeva perceptivne, prostorne, izvršne i motoričke procese koji se međusobno povezuju i izgrađuju. Mnoga su istraživanja pokazala pozitivan odnos između motoričke koordinacije i akademskog uspjeha. To bi mogao biti razlog za jačanje uloge područja tjelesnog odgoja i prije osnovne škole. Nedavno je otkriveno da su rane fine motoričke vještine u vrtiću bile prediktor za uspjeh u čitanju i matematici tijekom osnovne škole. Jedno od objašnjenja ovog otkrića je: U smislu neuronskog ožičenja, postoje neka područja u mozgu koja su uključena i u obradu motoričkih informacija i u kognitivne zadatke (npr. prefrontalni korteks).
Možemo zaključiti da što više motoričkih vještina djeca razviju u predškolskoj dobi, što više motoričkih iskustava imaju, bit će kognitivno bolje pripremljena za svoju kasniju akademsku karijeru.
REFERENCE:
Claire E. Cameron, Elizabeth A. Cottone, William M. Murrah, David W. Grissmer (2016). How Are Motor Skills Linked to Children’s School Performance and Academic Achievement? Child Development Perspectives, vol10, Number 2, 2016, Pages 93–98.
Guillamón et al. (2021), Motor coordination and academic performance in primary school students, JOURNAL OF HUMAN SPORT & EXERCISE, volume 16, issue 2, 2021, 247-260
Grissmer, D. W., Grimm, K. J., Aiyer, S. M., Murrah, W. M., & Steele, J. S. (2010). Fine motor skills and early comprehension of the world: Two new school readiness indicators. Developmental Psychology, 46, 1008-17. doi: 10.1037/a0020104
Carlson, A. G. (2013). Kindergarten fine motor skills and executive function: Two non-academic predictors of academic achievement. Dissertation, George Mason University. http://gradworks.umi.com/35/65/3565310.html
Ovaj projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ovaj članak odražava samo stavove autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u njemu.«Care2Learn–Potpora prijelazu iz sustava ranog I predškolskog odgoja i obrazovanja u osnovnu školu» broj projekta: 2021-1-HR01-KA220-SCH-000034443.
