Senzibilizacija na nenasilje: CAP program kao štit za najranjivije

U svijetu koji se brzo mijenja, vještina nenasilnog rješavanja sukoba postaje jedna od važnijih životnih kompetencija. Dok se opća populacija djece susreće s uobičajenim
izazovima odrastanja, djeca s teškoćama u razvoju suočavaju se s dvostrukim teretom: komunikacijskim barijerama i povećanim rizikom od viktimizacije.
Provođenje CAP (Child Assault Prevention) programa prevencije nasilja pokazalo se kao ključni alat u osnaživanju djece, učitelja i roditelja za stvaranje sigurnijeg okruženja.

Zašto djeca s teškoćama trebaju poseban pristup?

Statistike nažalost pokazuju da su djeca s teškoćama češće izložena vršnjačkom nasilju, ali i neadekvatnim reakcijama okoline. Razlozi su višeslojni:

• Teškoće u komunikaciji: Nemogućnost verbaliziranja prijetnje ili nelagode.
• Fizička ranjivost: Ovisnost o pomoći drugih osoba, što smanjuje prostor za “bijeg” iz konfliktne situacije.
• Socijalna izolacija: Manjak socijalnih vještina koji može dovesti do pogrešnog tumačenja tuđih namjera ili nemogućnosti postavljanja granica.

CAP program: “SIGURAN, JAK I SLOBODAN”

CAP program nije samo set pravila; to je filozofija koja dijete uči da ima pravo osjećati se sigurno, jako i slobodno.
Kada govorimo o djeci s teškoćama, CAP se prilagođava njihovim specifičnim potrebama kroz:

1. Individualizirani pristup: Strategije se modeliraju prema kognitivnim i motoričkim sposobnostima djeteta.
2. Prepoznavanje “neugodnih” dodira: Jasno definiranje granica tijela, što je kritično za djecu koja često prolaze kroz različite terapijske zahvate i fizičke kontakte.
3. Vršnjačka podrška: Senzibilizacija “redovne ” djece da postanu saveznici, a nepromatrači nasilja.

Strategije

Senzibilizacija mladih unutar CAP-a naglašava da sukob nije nužno nasilje, već neslaganje koje
se može riješiti dijalogom. Za djecu s teškoćama, ključni su sljedeći koraci:

• “Ja-poruke”: Učenje djeteta da izrazi kako se osjeća umjesto da napada drugoga (npr. “Smetam mi kad mi uzmeš igračku” umjesto “Zločest si”).
• Prepoznavanje emocija: Korištenje vizualnih kartica (piktograma) za djecu koja imaju poteškoća s govorom kako bi signalizirala ljutnju ili strah prije nego što situacija eskalira.
• Pravilo tri koraka: 1. Reci “NE” (jasno postavljanje granice), 2. Odmakni se, 3. Reci odrasloj osobi u koju imaš povjerenja.

Kako raditi s djecom s teškoćama?

Prilikom provođenja CAP-a s djecom koja imaju komunikacijske, kognitivne ili motoričke teškoće, koristimo se sljedećim metodama:

– korištenje “Socijalnih priča” i različitih oblika vizualne podrške

Djeca s teškoćama (posebno s teškoćama iz spectra autizma) najbolje uče kroz jasne scenarije. Umjesto dugih objašnjenja, koristimo vizualizacije, npr. kreiramo
slikovnicu koja prikazuje situaciju: Netko me gura -> Ja dižem ruku (STOP/NE) -> Idem do učiteljice.

– Ako dijete ne može verbalizirati “NE”, učimo ga alternativama:

• Gesta: Odlučno podizanje dlana/obje ruke ispružene ispred sebe.
• Tehnologija: Korištenje komunikatora ili tableta na kojem je unaprijed programirana tipka “NE”, “STOP”, “Pomoć”, “To mi se ne sviđa”.
• Fizičko osnaživanje: Vježbanje sigurnog odmicanja u prostoru (ako je dijete u kolicima, vježbanje kretanja prema odrasloj osobi).

– Pojednostavljivanje CAP koncepata

Koncepti “siguran”, “jak” i “slobodan” moraju biti opipljivi:

• Siguran: “Osjećam se kao kad me mama zagrli ili kad sjedim u svom kutku.”
• Jak: “Znam reći što mi treba (bilo glasom, znakom ili slikom).”
• Slobodan: “Nitko me ne smije tjerati da radim nešto što me plaši.”

U radu s djecom s teškoćama, ponavljanje je ključ. Ove vježbe, strategije i pojmove treba periodički ponavljati kroz razgovor, igru, razne didaktičke materijale tijekom cijele godine kako bi se automatizirale.

Senzibilizacija vršnjaka: Kako postati “CAP pomagač”?

Vršnjake bez teškoća treba naučiti kako biti aktivni pomagači (eng. upstanders):
1. Prepoznavanje neverbalnih znakova: Učimo djecu da prepoznaju kada je njihov prijatelj s teškoćama uznemiren, čak i ako to ne kaže (npr. pokrivanje ušiju, ljuljanje, povlačenje).
2. Modeliranje obrane: Učimo ih da kažu: “Prestani, Marku se to ne sviđa!” u ime prijatelja koji možda u tom trenutku ne može govoriti.
3. Uključivanje, ne samo toleriranje: Naglasak je na zajedničkoj igri gdje se pravila prilagođavaju tako da svi mogu sudjelovati.

Uloga zajednice i obrazovnih ustanova

Prevencija nasilja nije zadatak samo djeteta, već odgovornost i nas odraslih. Uključivanjem CAP programa u škole, stvaramo sustav u kojem se:

• Edukatori obučavaju za rano prepoznavanje znakova zlostavljanja kod djece s teškoćama.
• Roditelji osnažuju da postanu primarni izvor podrške i povjerenja.
• Vršnjaci uče empatiji i razumijevanju različitosti, čime se smanjuje prostor za diskriminaciju.

Zaključak: Svako dijete zaslužuje odrastanje bez straha. Senzibilizacija kroz CAP program nije samo prevencija nasilja; to je ulaganje u društvo koje razumije da se snaga ne mjeri šakama, već sposobnošću da zaštitimo najslabije među nama i sukobe riješimo pruženom rukom umjesto podignutim glasom.

Tamara Dubrović, mag.rehab.educ.

Projekt: Prevencija nasilja – CAP program za djecu s teškoćama provodi se u Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka.

Projekt financiran sredstvima Ministarstva
znanosti, obrazovanja i mladih za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2025./2026.

30. siječnja 2026. okupili smo se zajedno sa partnerima iz različitih europskih zemalja putem online sastanka na prvom službenom susretu Erasmus+ KA220 projekta NextGenParenting, čime je započeo naš zajedničkirad usmjeren na osnaživanje roditelja u suvremenom digitalnom okruženju.

Projekt NextGenParenting posvećen je jačanju kompetencija roditelja i odraslih polaznika kroz razvoj inovativnih, višerazinskih e-Akademija. Ove edukativne platforme osmišljene su kako bi unaprijedile kritičko razmišljanje i medijsku pismenost, vještine koje su danas ključne za snalaženje u sve složenijem digitalnom svijetu. Glavni naglasak u projektu je na nastojanju da se obiteljima pruži podrška u suočavanju s izazovima digitalnog doba – od prepoznavanja i propitivanja rodnih stereotipa do prevencije online nasilja.

Poseban naglasak stavlja se na stvaranje sigurnijeg i uključivijeg digitalnog prostora za djecu i mlade. Kroz edukaciju i osnaživanje roditelja, projekt želi doprinijeti razvoju generacija koje će biti svjesnije, odgovornije i otpornije na negativne utjecaje digitalnog okruženja.

Početni sastanak (Kick-Off Meeting) bio je usmjeren na uspostavljanje zajedničkih temelja za uspješnu suradnju. Partneri su uskladili očekivanja, definirali svoje uloge i odgovornosti te oblikovali okvirni plan aktivnosti po kojem će voditi provedbu projekta u nadolazećim mjesecima. Ovaj strukturirani pristup omogućit će učinkovitu koordinaciju i kvalitetnu realizaciju svih projektnih ciljeva.

Projekt okuplja inspirativno i raznoliko europsko partnerstvo koje donosi bogato iskustvo i stručnost iz područja obrazovanja, rada s roditeljima i digitalne transformacije. S nama na projektu sudjeluju:

• Razvojno izobraževalnicenter Novo mesto (Slovenija) kao nositelj projekta
• EUROPEAN PARENTS ASSOCIATION (Belgija)
• Emphasys Centre (Cipar)
• CitizensACT (Cipar)
• LEARN TO INNOVATE I.K.E (Grčka)

Zajedničkim radom i razmjenom znanja, partneri će razvijati inovativne pristupe i alate koji će pomoći roditeljima da aktivno i samouvjereno prate svoju djecu u digitalnom svijetu.

Projekt NextGenParenting predstavlja važan korak prema izgradnji otpornijih obitelji i odgovornijeg digitalnog društva, u kojem su roditelji osnaženi da budu ključni vodiči svojoj djeci u online okruženju.

Više o projektu: https://nextgenproject.eu

Migracije mijenjaju živote mnogo prije nego što mijenjaju statistiku, a za mnogu djecu koja dolaze u Europu, škola je prvo mjesto gdje pokušavaju razumjeti svijet koji im se odjednom čini nepoznatim. Zamislite da imate šest godina i ulazite u učionicu u kojoj ne razumijete ni riječi. Želite steći prijatelje, želite pratiti, ali čak se i glas učitelja ili pravila u učionici čine kao zagonetka koju još ne znate riješiti. Iako svako dijete u Europi ima pravo na obrazovanje, prvi dani i tjedni mogu biti preplavljujući za novopridošle učenike, njihove učitelje i roditelje.

Upravo tu nastupa SCHOOLinHUB. Projekt shvaća da integracija nije samo označavanje kućica; radi se o ljudima, o djeci koja žele pripadati, roditeljima koji žele podržati svoju djecu, ali ne znaju kako, i učiteljima koji žele pomoći, ali se često osjećaju usamljeno u tom procesu. SCHOOLinHUB okuplja sve i nudi alate koji ove prve korake čine manje zastrašujućima i punima nade. Fokusira se na rano djetinjstvo i osnovne škole jer su to godine kada se djetetov osjećaj sigurnosti i identiteta još uvijek formira i kada topla dobrodošlica može promijeniti tijek života.

Jedan od najvažnijih ciljeva projekta je pružiti djeci način da razumiju svoj novi svijet. Kroz društvene priče i interaktivne igre, djeca mogu čuti jasno izgovorene poznate riječi i malo po malo izgraditi samopouzdanje. Umjesto da se osjećaju izgubljeno tijekom prvog školskog dana, uče kako reći „Ne razumijem“ , „Možete li mi pomoći?“ ili „Gdje je WC?“ – fraze koje znače puno više od njihovog doslovnog značenja. One su alati za dostojanstvo, neovisnost i povezanost. I roditelji često dolaze noseći mješavinu nade i brige. Žele pomoći svojoj djeci da uspiju, ali školski sustav može se činiti zbunjujućim, a jezične barijere čine čak i jednostavne razgovore stresnima. SCHOOLinHUB nudi jasne vodiče i videozapise koji roditeljima pokazuju što mogu očekivati, kako komunicirati s učiteljima, kako podržati učenje kod kuće i kako se snalaziti u svakodnevnim školskim rutinama. Kada se roditelji osjećaju informirano i samopouzdano, djeca to odmah osjete – osjećaju se sigurnije jer se njihova obitelj osjeća sigurnije.

Projekt pruža praktičnu podršku učiteljima koja može biti neprocjenjiva pri radu s djecom različitog podrijetla. Mnogi učitelji žele stvoriti inkluzivne učionice, ali im nedostaje obuka za prilagodbu nastave višejezičnoj djeci. SCHOOLinHUB im daje konkretne strategije koristeći vizualna pomagala, praktične aktivnosti ili jednostavne CLIL metode kako bi pomogao svakom djetetu da smisleno sudjeluje. Projekt podsjeća nastavnike da to ne moraju učiniti sami i da male promjene u njihovom pristupu mogu potpuno transformirati djetetovo iskustvo škole.

Ono što SCHOOLinHUB čini uistinu korisnim jest način na koji spaja sve te dijelove. Daje djeci glas, roditeljima osjećaj pripadnosti, a učiteljima alate koji su im potrebni da šire otvore svoja vrata. To nisu apstraktni ciljevi, to su svakodnevni trenuci u stvarnim učionicama: dijete koje se smiješi kada konačno razumije riječ; roditelj koji se osjeća malo lakše nakon sastanka; učitelj koji se osjeća ponosno jer je njegova lekcija doprla do svakog učenika, a ne samo do onih koji tečno govore jezik.

Osim pojedinačnih priča, projekt također pomaže u oblikovanju šire vizije za Europu, vizije u kojoj inkluzija nije samo politika već nešto što ljudi stvarno doživljavaju. Dijeljenjem uspješnih metoda i izgradnjom veza među zemljama, SCHOOLinHUB doprinosi budućnosti u kojoj su škole spremne dočekati svako dijete bez obzira na njegovu pozadinu. Cilj je osigurati da se više djece osjeća viđeno i podržano, da više obitelji pronađe svoje mjesto u novoj zajednici i da je više učitelja opremljeno za poučavanje s empatijom i samopouzdanjem. Cilj je osigurati da se nijedno dijete ne osjeća nevidljivim, da se nijedan roditelj ne osjeća isključenim i da svaka škola postane mjesto gdje počinje pripadnost.

Više o projektu: https://schoolinhubproject.eu

Funded by the European Union. Views and opinions expressed are however, those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or European Commission.
Neither the European Union nor the granting authority can be held responsible for them.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Stajališta izražena u ovoj publikaciji/programu isključiva su odgovornost Udruge roditelja „Korak po korak“ i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Provedba StressOut projekta uspješno je završena: StressOut aplikacija sada je dostupna svima!

Provedba StressOutprojekta službeno je završila 1.10.2025. Kroz projekt smo u suradnji 6 organizacija iz 5 različitih europskih zemalja razvili brojne materijale posvećene borbi protiv stresa i izgaranja na poslu. Njihov je cilj pružiti poslodavcima i zaposlenicima inovativne i praktične alate za prevenciju i upravljanje stresom.

Najvažniji produkt projekta je StressOut mobilna aplikacija koja sadrži opsežan, lako razumljiv i praktičan tečaj o upravljanju stresom na osobnoj i organizacijskoj razini.

Nakon 2,5 godine rada, razvili smo najpotpuniji i praktičan program za upravljanje stresom i prevenciju burnouta – potpuno besplatno, bez oglasa i ograničenja.

• 25 tema, 140+ ideja za manje stresa i više ravnoteže
• Mozak i otpornost – znanstveno provjereni trikovi
• Za stvarne izazove na poslu – rokovi, preopterećenje, burnout
• Kako pobijediti odgađanje i raditi s manje pritiska
• Kratke mindfulness vježbe za radne dane
• Od samokritike do samosuosjećanja

👉 Dostupno za Android i iOS:

Android: https://play.google.com/store/apps/details

iOS: https://apps.apple.com/ph/app/stressout/id6738920238

Više informacija o projektu, te rezultate i materijale razvijene tijekom trajanja projekta možete pronaći na web-stranici:

https://stressout-project.eu/hr/