Problematična uporaba tehnologije – fokus na roditelje i obitelj

Dr. Daria J. Kuss, Nottingham Trent University

Problematična uporaba tehnologije problem je koji ne utječe samo na korisnika, već i na njegovo neposredno društveno okruženje. Za adolescente, njihovi su roditelji prva luka – roditelji usmjeravaju adolescenta, podržavaju ga u razvojnim fazama sazrijevanja i pružaju siguran prostor za istraživanje identiteta. Kao posljedica toga, kada postoji problem s adolescentom koji se prekomjerno koristi tehnologijom, uključivanje roditelja i obiteljskog sustava (uključujući tete i ujake, bake i djedove, braću, sestre i druge), je ključno za uspjeh u pružanju bilo koje vanjske podrške koja može biti dostupna. Često su roditelji, puno puta majka, možda i prve osobe koje su prepoznale da je došlo do problema s korištenjem tehnologije. U skladu s time, roditelji mogu poslužiti kao prva kontaktna točka prilikom razmatranja načina rješavanja problematične uporabe tehnologije u adolescenciji.

U današnje vrijeme mladi roditelji često su i sami strastveni korisnici tehnologije, redovito koristeći svoje pametne telefone i pametne satove te različite tehnološke uređaje. Uporaba tehnologije postala je status quo, pa je neki mogu smatrati “kulturom kućanstva”. Povlačenje granice između ponašanja koja se mogu smatrati „normalnim“ i ponašanja klasificiranih kao problematična teško je, čak i za iskusne psihoterapeute. Međutim, nakon što dođe do poteškoća u domenama svakodnevnog života i koja traju dulje vrijeme, možda je potrebna podrška kako se ponašanja ne bi manifestirala u moguće obrasce ovisnosti. Stoga je potrebno pružiti podršku roditeljima kako bi mogli zaštititi i pomoći svojoj djeci u promicanju zdrave i svjesne uporabe tehnologije, kako bi djelovali kao uzori, dok u isto vrijeme mogu razvijati strategije uočavanja problematične uporabe te kako se s njom nositi.

Projekt suradnje Erasmus+ za inovacije i razmjenu dobrih praksi STEPin ima za cilj podržati roditelje u suočavanju s prekomjernom uporabom tehnologije i navikama na Internetu svoje djece. Ključni cilj je spriječiti nastanak problema. Partneri na projektu su u procesu osmišljavanja programa intervencije koji će koristiti i djeci i adolescentima te njihovim roditeljima i obiteljima u smislu korištenja tehnologije za adolescente. Roditeljima će biti omogućeni ciljani programi usavršavanja vještina zasnovani na okviru kompetencija temeljenom na dokazima kojeg je razvio međunarodni tim.

U isto vrijeme, individualizacija je ključni razvojni zadatak adolescenata. To implicira da, iako roditelji pružaju podršku i potrebni su kao društvena grupa za adolescente, osiguravanje dovoljno slobodnog vremena bez roditeljskog nadzora i interakcije omogućuje izgradnju autonomije i samodostatnosti. Projekt STEPin pružit će podršku roditeljima u usmjeravanju djece u pitanjima vezanim uz tehnologiju u kontekstu potencijalno izazovnih razvojnih faza i razvojem brojnih modula. U kontekstu bitnog znanja i svijesti, razmatrat će se prednosti korištenja Interneta, uključujući društvenu povezanost, istraživanje identiteta i funkcioniranje Interneta kao kreativne prilika za “ventiliranje”. Rizici korištenja interneta rješavat će se usredotočavanjem na mentalno zdravlje i srodna pitanja, poput anksioznosti, depresije, stresa, ovisnosti i problema s doživljajem tijela, kao i na kibernetičku sigurnost. Na čimbenike rizika za problematično korištenje Interneta usmjerit će se kroz promatranje ličnosti, vanjskih stresora i pritiska vršnjaka. Osim toga, bit će uključene i vještine i sposobnosti, poput poticanja otvorene i zdrave komunikacije aktivnim slušanjem, kao i rješavanja sukoba i upravljanja ljutnjom. Konačno, bit će opisani mehanizmi suočavanja, uključujući razlikovanje funkcionalnih i disfunkcionalnih mehanizama suočavanja (pretjerana uporaba tehnologije je jedan od disfunkcionalnih mehanizama suočavanja), te će se razmotriti alternativa ponašanjima.

Sveukupno, projekt STEPin ima za cilj podržati roditelje i obitelji u podršci njihovoj djeci u poticanju zdrave i svjesne uporabe tehnologije i spriječiti razvoj problema kao posljedicu problematične uporabe tehnologije.

Literatura

Kuss, D. J., & Pontes, H. M. (2019). Internet addiction. Evidence-based practice in psychotherapy. Hogrefe.

Kuss, D. J., & Griffiths, M. D. (2015). Internet addiction in psychotherapy. Palgrave Pivot (ISBN: 9781137465061).