Select Page

“Like Father Like Son”

“Like Father Like Son”- Parental education and augmented reality to prevent bullying among children (2021-1-HR01-KA220-ADU-000035176) projekt je sufinanciran iz programa Erasmus+ Europske unije. Projekt se provodi u 6 zemalja (Hrvatska, Španjolska, Grčka, Cipar, Nizozemska, Italija), od strane konzorcija kojeg čini 7 partnerskih organizacija. Provedba projekta započela je 15.02.2022. godine, a trajati će do 14.02.2024. godine.

Tijekom projekta “Like Father Like Son” razvijati ćemo edukacijski program za roditelje, kao i edukativnu igru proširene stvarnosti koju roditelji i djeca mogu igrati zajedno, u svrhu prevencije i suzbijanja zlostavljanja i diskriminacije. 

Dosadašnja istraživanja u 5 partnerskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Španjolska, Grčka i Italija) pokazala su da roditelji djece u dobi od 10 do 15 godina trebaju steći više informacija i vještina kako bi se nosili s nasiljem među djecom, vršnjačkim nasiljem i svim oblicima diskriminacije. Nadalje, istraživanje je također otkrilo da bi se digitalno osnaživanje roditelja i pružanje alata za razgovor sa svojom djecom o gore spomenutim pitanjima moglo pokazati vrlo korisnim za jačanje veze između roditelja i djece.

Upravo iz navedenih razloga, trenutno provodimo istraživanje s roditeljima iz 5 partnerskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Španjolska, Grčka, Italija), u svrhu identificiranja praznina u znanju o zlostavljanju, tehnologijama i posljedicama na njihovu djecu. U svakoj od 5 partnerskih zemalja provesti ćemo intervjue s 15 roditelja djece u dobi od 10 do 15 godine, a kako bi dobili uvid u korisničku perspektivu i što bolje odgovorili na konkretne potrebe djece i mladih u smislu prevencije nasilja nad i među djecom i mladima.

Jesen će biti ispunjena finaliziranjem nacionalnih desk istraživanja na temu prevencije nasilja i online nasilja te finaliziranjem nacionalnih i komparativnog izvještaja o provedenim intervjuima. 

*  Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Udruge roditelja “Korak po korak”.

6. Nacionalna CAP konferencija u Zagrebu

 

 

 

Fokus ovogodišnje konferencije stavljen je na seksualno uznemiravanje među djecom i mladima, a posebice ono koje se događa u online sferi. Na konferenciji je sudjelovalo 50 odgojno-obrazovnih djelatnika – provoditelja preventivnog programa CAP iz cijele Republike Hrvatske. Organizaciju same konferencije sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kroz projekt “SN-ažno u borbi protiv nasilja“, a koji se provodi do 31.08.2022. godine.

Konferenciju je otvorio izv.prof.dr.sc. Miroslav Rajter, voditelj ureda za istraživanja Sveučilišta u Zagrebu koji je prezentirao rezultate istraživanja „DeShame Hrvatska“ o seksualnom uznemiravanju među djecom i mladima. Istraživanje je provedeno pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Lucije Vejmelke sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, a u suradnji s Centrom za sigurniji internet. Istraživanje “DeShame” je ranije provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj i Mađarskoj, a trenutno se provodi i u Srbiji. Hrvatsko DeShame istraživanje pokazalo je da je čak petina srednjoškolaca doživjela ili svjedočila seksualnom uznemiravanju na internetu u posljednjih godinu dana. Više od 30 posto navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole, polugole ili neprimjereno odjevene osobe ili za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu. Također, više od 30 posto ispitanih srednjoškolaca svjedočilo je da njihovi vršnjaci dijele fotografije seksualnog sadržaja na kojima su osobe njihovih godina. Problem je što ih više od 40 posto ne bi prijavilo takvo ponašanje.

U panel raspravi na temu “Novi-stari izazovi prevencije nasilja nad i među djecom i mladima” sudjelovali su:
Kristina Mihaljević, Ženska soba – centar za seksualna prava
Kristijan Družeta, Grad Pula, Tajnik vijeća za prevenciju kriminaliteta
Krešimir Prijatelj, Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju
Sabina Mandić, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju
Lucija Dominiković, Društvo za psihološku pomoć

Tijekom panel rasprave istaknuti su izazovi s motiviranjem roditelja na uključivanje u radionice i predavanja koja se organiziraju na temu prevencije nasilja nad i među djecom. Sudionici panel rasprave usuglasili su se kako se u radionice i predavanja za roditelje najčešće uključuju oni najmotiviraniji roditelji, odnosno oni koji su već senzibilizirani za prevenciju nasilja. Posebni izazov svim provoditeljima preventivnih i savjetodavnih aktivnosti jest kako motivirati roditelje kojima bi takve radionice najviše mogle koristiti (obitelji s različitim psihosocijalnim teškoćama). Također, zaključeno je kako postoji nužnost sinergijskog djelovanja svih dionika na razinama lokalne zajednice kako bi prevencija imala dugoročnije i sveobuhvatnije učinke. Osim toga, prevencijske strategije i programi trebaju biti planirati dugoročno, sustavno i strateški s nacionalne razine uz osiguravanje provedbe samo onih preventivnih programa koji imaju dokazane pozitivne učlnke te koji su utemeljeni na znanstvenim činjenicama.

U završnom dijelu konferencije predstavljeni su rezultati evaluacije CAP programa prevencije nasilja nad i među djecom i mladima provedene s odgojno-obrazovnim djelatnicima (CAP pomagačima i koordinatorima).

Bogata rasprava s provoditeljima iznjedrila je brojne prijedloge i smjernice za unaprjeđenje materijala za provedbu CAP programa te osnaživanje povezanosti unutar CAP mreže.

Kako potaknuti djecu na čitanje vječito je pitanje?

 

 

 

Čitanje je jedna od osnovnih kompetencija koju osoba tijekom života stječe te neizostavni dio svakodnevice. Radi se o procesu razumijevanja sadržaja prisutnog u pisanome tekstu koji pod utjecajem unutarnjeg i vanjskog okruženja osobe oblikuje njene obrasce razmišljanja i ponašanja (Vorkapić Jugovac, 2021). Važnost čitanja nije samo u savladavanju vještine i tehnike čitanja već da osoba razumije tekst i poruku koju autor nastoji prenijeti. Čitajući djeci ili s djecom, pomažemo im osloboditi sposobnost stvaralaštva, usredotočenost  na svoje misli, razvijanje koncentracije i vizualizacije te stvaranje slike o sebi.  

Motivacija za čitanjem odnosi se na mentalnu spremnost, interes i želju pojedinca za čitalačkom aktivnošću i predstavlja najsnažniji prediktor količine čitanja kod mladih te snažan prediktor razumijevanja pročitanog (Vorkapić Jugovac, 2021). Postoji nekoliko metoda koje se mogu iskoristiti za poticanje čitalačke motivacije i razvijanje ljubavi prema knjizi.

  1. Čitajte djeci od malih nogu– poticajno i sigurno okruženje vlastitoga doma u kojem dijete može razviti dobre govorne vještine i bogat rječnik najbolji je temelj za uspješan razvoj ljubavi prema čitanju i pisanju.
  2. Uvažite djetetove interese– ponekad je najmudriji način kako djecu motivirati na čitanje jest dopustiti im da čitaju ono što im je najzanimljivije. Tako ćete saznati za koje teme je vaše dijete najviše zainteresirano te se fokusirati na ta područja djetetova interesa.
  3. Odvojite vrijeme za čitanje i razgovor o knjizi– zajedničko čitanje je sjajan način kako dijete zainteresirati za čitanje. Pratite djetetov ritam, ovisno o njegovoj dobi i mogućnostima. Sa starijom djecom već možete razgovarati o pročitanoj priči, pouci i vidjeti kako su je oni doživjeli.
  4. Koristite inovativne metode– čitanje ne mora nužno biti vezano samo uz knjige. Osluškujte potrebe svog djeteta. Postoji pregršt stripova, časopisa, magazina, knjiga s vicevima koje mogu zaokupiti djetetovu pažnju. Promocija dječje knjige ili nekog zanimljivog romana može biti dobar način povezivanja pročitanog sadržaja sa stvarnom osobom koja je tu knjigu i napisala.
  5. Budite uzor– razvoju djetetove motivacije za čitanjem roditelji svakako mogu doprinijeti vlastitim pozitivnim odnosom prema čitanju. Kada djeca dođu u fazu tečnog čitanja, u dobi od sedam do osam godina, poticajno okružje i dalje treba razvijati.

Zajedničkim čitanjem potičemo komunikaciju i jačamo emocionalnu vezu s djetetom. Time obogaćujemo vokabular, podupiremo shvaćanje pravila pismenosti, razvijamo vještine čitanja i pisanja, proširujemo razumijevanje jezika te potičemo samopouzdanje (Moomaw i Hieronymus, 2008). Zajedničkim čitanjem omogućavamo djetetu da putem slušanja priče i zajedničkog listanja knjiga, slikovnice ima aktivnu ulogu kao slušača te da postane aktivan čitač u budućnosti.

Literatura:

  1. Čulina, Lj. (2022). Kako motivirati djecu za čitanje. (https://www.skole.hr/kako-motivirati-djecu-za-citanje/)
  2. Moomaw, S., Hieronymus, B. (2008). Igre čitanja i pisanja: Aktivnosti za razvoj predčitačkih vještina i početnog čitanja i pisanja u predškolskoj dobi i prvom razredu. Buševac: Ostvarenje.
  3. Vorkapić Jugovac, G. (2021). Kako motivirati djecu za čitanje? (https://www.zdravi-grad-porec.hr/strucna-tema/rastemo-kroz-citanje-kako-motivirati-djecu-za-citanje/)
  4. Zuber, N. (2019). Čitati je lako, reći ću vam kako… 13 super savjeta kako potaknuti ljubav prema čitanju. (https://brickzine.hr/citati-je-lako-reci-cu-vam-kako-13-super-savjeta-kako-potaknuti-ljubav-prema-citanju/)

 

Završno događanje i podjela knjiga

 

 

 

Polako ali sigurno, približavamo se kraju školske godine, a samim time i aktivnostima koje provodimo u sklopu projekta „Korakovi knjigoljupci“. U suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom „Metel Ožegović“ te OŠ Frana Krste Frankopana, proveli smo tri čitalačka kluba koji su na nas ostavili dubok i pozitivan utisak. Veselja i smijeha nije nedostajalo kao niti motivacije za radom i učenjem.

Kako bi obilježili kraj provedbe, organizirali smo završna događanja i podjele knjiga u Zagrebu i Varaždinu. Prikazali smo rezultate provedenih aktivnosti i raspravljali o temama vezanim uz poticanje čitalačke motivacije te uživali u zajedničkim trenucima prije početka ljetnih praznika.

Prvo završno događanje i podjelu knjiga organizirali smo u prostorijama OŠ Frana Krste Frankopana u Zagrebu. Pridružili smo se obilježavanju dana škole i zajedno proslavili uspješnu provedbu projekta.

Zbog pandemije nismo bili u mogućnosti održati  radionicu predstavljanja projekta, stoga nam je završno događanje u Varaždinu bilo prvo službeno upoznavanje uživo. Organizirali smo ga u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ gdje smo se družili sa djelatnicima i roditeljima koji su sudjelovali u čitalačkom klubu. Veselimo se svim budućim suradnjama i nadamo se da ćemo provoditi još mnoštvo aktivnosti kojima ćemo mamiti djeci osmjeh na lice!

 

Provedba čitalačkih klubova

 

 

 

 

 

 

 

Svaki čitatelj ima svoje životno i tekstualno iskustvo te tijekom čitanja oblikuje različite predodžbe o pročitanom tekstu, pa se tako i razumijevanje pročitanog teksta razlikuje od čitatelja do čitatelja. Pri polasku u školu, učenički rječnici i razvijenost govora se znatno razlikuju, a bitan faktor čini komunikacija unutar obiteljskog doma.  Zbog današnjeg užurbanog načina života roditelji nemaju uvijek dovoljno vremena čitati s djecom ili čitati djeci knjige i priče. Kako bi pružili podršku roditeljima, organizirali smo čitalačke klubove i sigurno mjesto gdje će se roditelji moći opustiti, zabaviti i provesti ugodno vrijeme zajedno sa svojom djecom.

Kroz projekt „Korakovi knjigoljupci“, organizirali smo tri čitalačka kluba. Prvi čitalački klub bio je namijenjen roditeljima koji imaju djecu predškolske dobi i provodio se u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Metel Ožegović” u Varaždinu. Drugi i treći čitalački klubovi provodili su se u suradnji s Osnovnom školom Frana Krste Frankopana u Zagrebu, a bili su namijenjeni roditeljima i djeci osnovnoškolske dobi.

Veseli duh radionica i pozitivnu atmosferu obilježio je dolazak animatorice Dee Jagić koja je vodila radionicu izrade stripa te književnice Silvije Šesto koja je vodila radionicu čitanja i provodila vježbe s učenicima.

Sve radionice uspješno su provedene usprkos nepredvidivim okolnostima, a dašak atmosfere možete vidjeti na slikama u nastavku!