Briga o vlastitom mentalnom zdravlju važna je i neophodna za dobrobit svih ljudi. Iako se u posljednje vrijeme mogu primijetiti pozitivni pomaci, ulaganje u mentalno zdravlje na razini pojedinaca i društva još uvijek zaostaje u odnosu na neke druge aspekte funkcioniranja, kao što je primjerice tjelesno zdravlje.
Budući da su kvalitetna resocijalizacija i reintegracija u društvo po izlasku počinitelja kaznenih djela na slobodu značajan zaštitni faktor u smanjenju recidiva, kao i da su ti procesi zahtjevni i često donose brojne izazove za počinitelje i njihove obitelji, jasno je da je podrška iz okoline u tim procesima ključna za prilagodbu na ponovni život na slobodi.
Kako bi se bolje mogli prilagoditi i nositi sa svim izazovima i poteškoćama, razne organizacije i ustanove nude usluge psihosocijalne podrške. Da bi ju i dobili, važno je da pojedinci, između ostaloga, prepoznaju korisnost stručne pomoći i sami ju zatraže. Ipak, često se dogodi da to ne naprave. Ono što ljude često sprječava da potraže psihološku pomoć su mitovi i predrasude o njoj.
Kako bismo pobliže razjasnili što psihološka pomoć (ne) obuhvaća, pokušali doprijeti do što većeg broja roditelja počinitelja kaznenih djela i omogućili im psihosocijalnu podršku pri povratku u obitelj i lokalnu zajednicu, u suradnji s volonterkama projekta – studenticama Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, izradili smo letak s nekim od najčešćih mitova i predrasuda o psihološkoj pomoći. Više o njima, zašto nisu istiniti, kao i znakove koji ukazuju na to da je dobro potražiti stručnu pomoć u brizi za svoje mentalno zdravlje, možete pročitati OVDJE.
